Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   bg Минало време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осемдесет и три]

83 [osemdeset i tri]

Минало време 3

[Minalo vreme 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
telefonirati з---- / --а--ам ---п- -ел-ф--а з---- / о------ с- п- т------- з-ъ-я / о-а-д-м с- п- т-л-ф-н- ------------------------------ звъня / обаждам се по телефона 0
zv---a - o-az-dam--e ---te-e---a z----- / o------- s- p- t------- z-y-y- / o-a-h-a- s- p- t-l-f-n- -------------------------------- zvynya / obazhdam se po telefona
Telefonirao / telefonirala sam. А---в--я- -о-т--ефо--. А- з----- п- т-------- А- з-ъ-я- п- т-л-ф-н-. ---------------------- Аз звънях по телефона. 0
Az-----y-kh po-te-efon-. A- z------- p- t-------- A- z-y-y-k- p- t-l-f-n-. ------------------------ Az zvynyakh po telefona.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Г--о-и-----те--ф-н--пре- ця--то --еме. Г------ п- т------- п--- ц----- в----- Г-в-р-х п- т-л-ф-н- п-е- ц-л-т- в-е-е- -------------------------------------- Говорих по телефона през цялото време. 0
G--ori-h-po---le--n- --ez-t-yal-t- vr--e. G------- p- t------- p--- t------- v----- G-v-r-k- p- t-l-f-n- p-e- t-y-l-t- v-e-e- ----------------------------------------- Govorikh po telefona prez tsyaloto vreme.
pitati Пит-м П---- П-т-м ----- Питам 0
Pit-m P---- P-t-m ----- Pitam
Pitao / pitala sam. Аз-п-тах. А- п----- А- п-т-х- --------- Аз питах. 0
A- pi---h. A- p------ A- p-t-k-. ---------- Az pitakh.
Uvijek sam pitao / pitala. Аз ---т---но-п-тах. А- п-------- п----- А- п-с-о-н-о п-т-х- ------------------- Аз постоянно питах. 0
Az--os--ya-n--pi--kh. A- p--------- p------ A- p-s-o-a-n- p-t-k-. --------------------- Az postoyanno pitakh.
ispričati Р---а-вам Р-------- Р-з-а-в-м --------- Разказвам 0
R----z-am R-------- R-z-a-v-m --------- Razkazvam
Ispričao / ispričala sam. Аз разказв-х. А- р--------- А- р-з-а-в-х- ------------- Аз разказвах. 0
A--r---az-a-h. A- r---------- A- r-z-a-v-k-. -------------- Az razkazvakh.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. А----зк--ах цяла-а-ис-ор-я. А- р------- ц----- и------- А- р-з-а-а- ц-л-т- и-т-р-я- --------------------------- Аз разказах цялата история. 0
Az---zk----h-ts--lata --t-riy-. A- r-------- t------- i-------- A- r-z-a-a-h t-y-l-t- i-t-r-y-. ------------------------------- Az razkazakh tsyalata istoriya.
učiti У-а У-- У-а --- Уча 0
Uc-a U--- U-h- ---- Ucha
Učio / učila sam. Аз учи-. А- у---- А- у-и-. -------- Аз учих. 0
Az-u-h-kh. A- u------ A- u-h-k-. ---------- Az uchikh.
Učio / učila sam cijelu večer. А--уч-х-ц--а--ечер. А- у--- ц--- в----- А- у-и- ц-л- в-ч-р- ------------------- Аз учих цяла вечер. 0
Az u--i-- ---a-a ----er. A- u----- t----- v------ A- u-h-k- t-y-l- v-c-e-. ------------------------ Az uchikh tsyala vecher.
raditi Р----я Р----- Р-б-т- ------ Работя 0
Rabo-ya R------ R-b-t-a ------- Rabotya
Radio / radila sam. А--р-бот--. А- р------- А- р-б-т-х- ----------- Аз работих. 0
A-----o-ikh. A- r-------- A- r-b-t-k-. ------------ Az rabotikh.
Radio / radila sam cijeli dan. Аз---б-тих--я---ен. А- р------ ц-- д--- А- р-б-т-х ц-л д-н- ------------------- Аз работих цял ден. 0
Az r-b-tikh t-y------. A- r------- t---- d--- A- r-b-t-k- t-y-l d-n- ---------------------- Az rabotikh tsyal den.
jesti Я- Я- Я- -- Ям 0
Yam Y-- Y-m --- Yam
Jeo / jela sam. А- яд--. А- я---- А- я-о-. -------- Аз ядох. 0
Az-y-do-h. A- y------ A- y-d-k-. ---------- Az yadokh.
Pojeo / pojela sam svu hranu. А--и---о- -с-чк-т- --ана. А- и----- в------- х----- А- и-я-о- в-и-к-т- х-а-а- ------------------------- Аз изядох всичката храна. 0
Az--z-ad-kh -----kat------n-. A- i------- v-------- k------ A- i-y-d-k- v-i-h-a-a k-r-n-. ----------------------------- Az izyadokh vsichkata khrana.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!