Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   bg Минало време 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [осемдесет и три]

83 [osemdeset i tri]

Минало време 3

[Minalo vreme 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
telefonirati з-ъ-я-/--баж--- се по теле---а з____ / о______ с_ п_ т_______ з-ъ-я / о-а-д-м с- п- т-л-ф-н- ------------------------------ звъня / обаждам се по телефона 0
zvy-y- - -b--hda--se--o--e-efo-a z_____ / o_______ s_ p_ t_______ z-y-y- / o-a-h-a- s- p- t-l-f-n- -------------------------------- zvynya / obazhdam se po telefona
Telefonirao / telefonirala sam. А------ях-------е----. А_ з_____ п_ т________ А- з-ъ-я- п- т-л-ф-н-. ---------------------- Аз звънях по телефона. 0
A--z-yn--kh-----el-fo-a. A_ z_______ p_ t________ A- z-y-y-k- p- t-l-f-n-. ------------------------ Az zvynyakh po telefona.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Гов---х ----е-еф-на--р-з --л--о------. Г______ п_ т_______ п___ ц_____ в_____ Г-в-р-х п- т-л-ф-н- п-е- ц-л-т- в-е-е- -------------------------------------- Говорих по телефона през цялото време. 0
Go-----h -- ---ef-n- p--- ts--l----vr---. G_______ p_ t_______ p___ t_______ v_____ G-v-r-k- p- t-l-f-n- p-e- t-y-l-t- v-e-e- ----------------------------------------- Govorikh po telefona prez tsyaloto vreme.
pitati П---м П____ П-т-м ----- Питам 0
Pi-am P____ P-t-m ----- Pitam
Pitao / pitala sam. Аз-п-та-. А_ п_____ А- п-т-х- --------- Аз питах. 0
A--pit-kh. A_ p______ A- p-t-k-. ---------- Az pitakh.
Uvijek sam pitao / pitala. А--п-ст-янн-----а-. А_ п________ п_____ А- п-с-о-н-о п-т-х- ------------------- Аз постоянно питах. 0
A--p-s-o---no--i-akh. A_ p_________ p______ A- p-s-o-a-n- p-t-k-. --------------------- Az postoyanno pitakh.
ispričati Раз-аз--м Р________ Р-з-а-в-м --------- Разказвам 0
R-z-a-v-m R________ R-z-a-v-m --------- Razkazvam
Ispričao / ispričala sam. Аз-р---аз---. А_ р_________ А- р-з-а-в-х- ------------- Аз разказвах. 0
A- ---ka-va-h. A_ r__________ A- r-z-a-v-k-. -------------- Az razkazvakh.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. Аз --зк--ах цялат----т--и-. А_ р_______ ц_____ и_______ А- р-з-а-а- ц-л-т- и-т-р-я- --------------------------- Аз разказах цялата история. 0
Az---z---akh -syal-ta -s----y-. A_ r________ t_______ i________ A- r-z-a-a-h t-y-l-t- i-t-r-y-. ------------------------------- Az razkazakh tsyalata istoriya.
učiti У-а У__ У-а --- Уча 0
Uc-a U___ U-h- ---- Ucha
Učio / učila sam. А- ----. А_ у____ А- у-и-. -------- Аз учих. 0
Az-----kh. A_ u______ A- u-h-k-. ---------- Az uchikh.
Učio / učila sam cijelu večer. А---ч-х -я-- -е-ер. А_ у___ ц___ в_____ А- у-и- ц-л- в-ч-р- ------------------- Аз учих цяла вечер. 0
Az-uc-i----sya-a ---he-. A_ u_____ t_____ v______ A- u-h-k- t-y-l- v-c-e-. ------------------------ Az uchikh tsyala vecher.
raditi Ра--тя Р_____ Р-б-т- ------ Работя 0
Rabo-ya R______ R-b-t-a ------- Rabotya
Radio / radila sam. Аз--аб--их. А_ р_______ А- р-б-т-х- ----------- Аз работих. 0
A---abo-i-h. A_ r________ A- r-b-t-k-. ------------ Az rabotikh.
Radio / radila sam cijeli dan. Аз---б-----ця- ---. А_ р______ ц__ д___ А- р-б-т-х ц-л д-н- ------------------- Аз работих цял ден. 0
Az---b-t-k- ts--- de-. A_ r_______ t____ d___ A- r-b-t-k- t-y-l d-n- ---------------------- Az rabotikh tsyal den.
jesti Я- Я_ Я- -- Ям 0
Yam Y__ Y-m --- Yam
Jeo / jela sam. А- -д--. А_ я____ А- я-о-. -------- Аз ядох. 0
Az ----kh. A_ y______ A- y-d-k-. ---------- Az yadokh.
Pojeo / pojela sam svu hranu. А- ---д-х-вси---та-хр---. А_ и_____ в_______ х_____ А- и-я-о- в-и-к-т- х-а-а- ------------------------- Аз изядох всичката храна. 0
A------do---vs-c-k--- kh-a--. A_ i_______ v________ k______ A- i-y-d-k- v-i-h-a-a k-r-n-. ----------------------------- Az izyadokh vsichkata khrana.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!