М- х--е-о-в---н-.
Ми хочемо в кіно.
М- х-ч-м- в к-н-.
-----------------
Ми хочемо в кіно. 0 My-k------o-----no.My khochemo v kino.M- k-o-h-m- v k-n-.-------------------My khochemo v kino.
Чи----- -і--н- мі--я?
Чи є ще вільні місця?
Ч- є щ- в-л-н- м-с-я-
---------------------
Чи є ще вільні місця? 0 C-- -e----he v--ʹni-mi---ya?Chy ye shche vilʹni mistsya?C-y y- s-c-e v-l-n- m-s-s-a-----------------------------Chy ye shche vilʹni mistsya?
Як----г- три--є--і-ь-?
Як довго триває фільм?
Я- д-в-о т-и-а- ф-л-м-
----------------------
Як довго триває фільм? 0 Ya- do--o t---a---filʹ-?Yak dovho tryvaye filʹm?Y-k d-v-o t-y-a-e f-l-m-------------------------Yak dovho tryvaye filʹm?
Я х-т-- ---/---т--------ді-и -з-д-.
Я хотів би / хотіла б сидіти ззаду.
Я х-т-в б- / х-т-л- б с-д-т- з-а-у-
-----------------------------------
Я хотів би / хотіла б сидіти ззаду. 0 Y- -h-t-v-by------ti---b-s--it- zz-du.YA khotiv by / khotila b sydity zzadu.Y- k-o-i- b- / k-o-i-a b s-d-t- z-a-u---------------------------------------YA khotiv by / khotila b sydity zzadu.
Я хо--в----/ -отіл- --си-іт- --е----.
Я хотів би / хотіла б сидіти спереду.
Я х-т-в б- / х-т-л- б с-д-т- с-е-е-у-
-------------------------------------
Я хотів би / хотіла б сидіти спереду. 0 YA ------ b--/ -h---l----s---t--s-e-ed-.YA khotiv by / khotila b sydity speredu.Y- k-o-i- b- / k-o-i-a b s-d-t- s-e-e-u-----------------------------------------YA khotiv by / khotila b sydity speredu.
Я х-ті--б--/ -отіл--б с--іт- ---е-----і.
Я хотів би / хотіла б сидіти посередині.
Я х-т-в б- / х-т-л- б с-д-т- п-с-р-д-н-.
----------------------------------------
Я хотів би / хотіла б сидіти посередині. 0 Y- k-otiv-b- - k-ot--a-b----------se-edy--.YA khotiv by / khotila b sydity poseredyni.Y- k-o-i- b- / k-o-i-a b s-d-t- p-s-r-d-n-.-------------------------------------------YA khotiv by / khotila b sydity poseredyni.
Філь---- --- н---и-.
Фільм не був нудний.
Ф-л-м н- б-в н-д-и-.
--------------------
Фільм не був нудний. 0 Fi-ʹm--e b-- --dnyy-.Filʹm ne buv nudnyy-.F-l-m n- b-v n-d-y-̆----------------------Filʹm ne buv nudnyy̆.
Але -н--а--ра-а -а фільм.
Але книга краща за фільм.
А-е к-и-а к-а-а з- ф-л-м-
-------------------------
Але книга краща за фільм. 0 A-- k--------s-----z--fi---.Ale knyha krashcha za filʹm.A-e k-y-a k-a-h-h- z- f-l-m-----------------------------Ale knyha krashcha za filʹm.
Я---б-ла-м--ик-?
Яка була музика?
Я-а б-л- м-з-к-?
----------------
Яка була музика? 0 Y--a b--- m-zyk-?Yaka bula muzyka?Y-k- b-l- m-z-k-?-----------------Yaka bula muzyka?
Які бул---кто-и?
Які були актори?
Я-і б-л- а-т-р-?
----------------
Які були актори? 0 Y-k- -ul- akt--y?Yaki buly aktory?Y-k- b-l- a-t-r-?-----------------Yaki buly aktory?
Glazba je svjetski fenomen.
Svi narodi ovog svijeta stvaraju glazbu.
Glazba je razumljiva u svim kulturama.
To je potvrdilo znanstveno istraživanje.
Pritom se jednom izoliranom plemenu izvodila zapadna glazba.
To afričko pleme nije imalo pristup modernom svijetu.
No ipak je prepoznalo razliku između veselih i žalosnih pjesama.
Još nije istraženo zašto je to tako.
Čini se da je glazba jezik bez granica.
I svi mi smo nekako naučili da je ispravno intepretiramo.
Međutim, glazba za evoluciju nije ni od kakve koristi.
To što je ipak razumijemo, povezano je s našim jezikom.
Jer glazba i jezik idu skupa.
U mozgu se obrađuju na sličan način.
Također slično funkcioniraju.
Oboje kombiniraju tonove i zvukove prema određenim pravilima.
Čak i bebe razumiju glazbu koju su slušale u trbuhu.
Tamo slušaju melodiju jezika svoje majke.
Dolaskom na svijet bebe mogu razumjeti glazbu.
Moglo bi se reći da glazba imitira melodiju jezika.
Emocije se također izražavaju jezikom i glazbom putem brzine.
Tako korištenjem svog jezičnog znanja razumijemo emocije u glazbi.
S druge strane, muzikalni ljudi često lakše uče jezike.
Mnogi glazbenici pamte jezik kao melodiju.
Na taj se način lakše sjećaju jezika.
Zanimljivo je da su uspavanke diljem svijeta jako slične.
To dokazuje koliko je jezik glazbe internacionalan.
I možda je i najljepši jezik na svijetu...
Dali si znao?
Telugu je materinski jezik oko 75 milijuna ljudi.
Spada u dravidske jezike.
Telugu se govori prvenstveno u jugoistočnoj Indiji.
Poslije jezika hindu i bengali to je jezik kojim govori najviše ljudi u Indiji.
Prije su se pisani i govorni telugu dosta razlikovali.
Skoro bi se moglo reći da su to bila dva različita jezika.
Onda je književni jezik moderniziran, tako da se svuda može koristiti.
Telugu se dijeli na puno dijalekata, pri čemu se sjeverni smatraju posebno čistim.
Izgovor nije baš jednostavan.
U svakom slučaju bi izgovor trebalo vježbati s govornikom materinskog jezika.
Telugu koristi vlastito pismo.
To je mješavina abecede i slogovnog pisma.
Osobenost pisma su mnogi okrugli oblici.
Oni su tipični za južnoindijska pisma.
Učite telugu jer se s njim ima puno toga otkriti!