Vestmik

et midagi tohtima   »   sr нешто смети

73 [seitsekümmend kolm]

midagi tohtima

midagi tohtima

73 [седамдесет и три]

73 [sedamdeset i tri]

нешто смети

nešto smeti

Valige, kuidas soovite tõlget näha:   
eesti serbia Mängi Rohkem
Tohid sa juba autoga sõita? Сме- ли--ећ -----и --то? С___ л_ в__ в_____ а____ С-е- л- в-ћ в-з-т- а-т-? ------------------------ Смеш ли већ возити ауто? 0
Sme- l- već --z-t- -uto? S___ l_ v__ v_____ a____ S-e- l- v-c- v-z-t- a-t-? ------------------------- Smeš li već voziti auto?
Tohid sa juba alkoholi juua? С-еш--- --- пи-и --к--о-? С___ л_ в__ п___ а_______ С-е- л- в-ћ п-т- а-к-х-л- ------------------------- Смеш ли већ пити алкохол? 0
Sm----i vec- -iti-al-ohol? S___ l_ v__ p___ a_______ S-e- l- v-c- p-t- a-k-h-l- -------------------------- Smeš li već piti alkohol?
Tohid sa juba üksi välismaale sõita? Смеш ли-в-- с-м---тов-т- у--ност-а-ств-? С___ л_ в__ с__ п_______ у и____________ С-е- л- в-ћ с-м п-т-в-т- у и-о-т-а-с-в-? ---------------------------------------- Смеш ли већ сам путовати у иностранство? 0
Sm-- li-vec--sam p------i-u -nostran---o? S___ l_ v__ s__ p_______ u i____________ S-e- l- v-c- s-m p-t-v-t- u i-o-t-a-s-v-? ----------------------------------------- Smeš li već sam putovati u inostranstvo?
tohtima с-е-и с____ с-е-и ----- смети 0
s--ti s____ s-e-i ----- smeti
Tohime me siin suitsetada? Сме---ли ---- ----т-? С____ л_ о___ п______ С-е-о л- о-д- п-ш-т-? --------------------- Смемо ли овде пушити? 0
Sm-----i -v-- -uš--i? S____ l_ o___ p______ S-e-o l- o-d- p-š-t-? --------------------- Smemo li ovde pušiti?
Tohib siin suitsetada? С-е ли с- --де--уши-и? С__ л_ с_ о___ п______ С-е л- с- о-д- п-ш-т-? ---------------------- Сме ли се овде пушити? 0
S-- -i--e o--e -uši-i? S__ l_ s_ o___ p______ S-e l- s- o-d- p-š-t-? ---------------------- Sme li se ovde pušiti?
Tohib siin krediitkaardiga maksta? Сме л---е -----------ди-н-- ка----о-? С__ л_ с_ п______ к________ к________ С-е л- с- п-а-и-и к-е-и-н-м к-р-и-о-? ------------------------------------- Сме ли се платити кредитном картицом? 0
S-- -- -- --a-iti-k--dit-om-ka---com? S__ l_ s_ p______ k________ k________ S-e l- s- p-a-i-i k-e-i-n-m k-r-i-o-? ------------------------------------- Sme li se platiti kreditnom karticom?
Tohib siin tšekiga maksta? Сме-----е-п--т--- -еком? С__ л_ с_ п______ ч_____ С-е л- с- п-а-и-и ч-к-м- ------------------------ Сме ли се платити чеком? 0
S-e li--- -l----- če--m? S__ l_ s_ p______ č_____ S-e l- s- p-a-i-i č-k-m- ------------------------ Sme li se platiti čekom?
Tohib siin ainult sularahas maksta? С-е -- -е---а-и---са----отови-ом? С__ л_ с_ п______ с___ г_________ С-е л- с- п-а-и-и с-м- г-т-в-н-м- --------------------------------- Сме ли се платити само готовином? 0
S----- s---la-iti -am- g--ovi--m? S__ l_ s_ p______ s___ g_________ S-e l- s- p-a-i-i s-m- g-t-v-n-m- --------------------------------- Sme li se platiti samo gotovinom?
Tohin ma hetkel helistada? См-- -и те---он-ра--? С___ л_ т____________ С-е- л- т-л-ф-н-р-т-? --------------------- Смем ли телефонирати? 0
S-em li-t---f-n--a-i? S___ l_ t____________ S-e- l- t-l-f-n-r-t-? --------------------- Smem li telefonirati?
Tohin ma hetkel midagi küsida? С--- ли -е-то----а-и? С___ л_ н____ п______ С-е- л- н-ш-о п-т-т-? --------------------- Смем ли нешто питати? 0
S--m-l---ešto pitat-? S___ l_ n____ p______ S-e- l- n-š-o p-t-t-? --------------------- Smem li nešto pitati?
Tohin ma hetkel midagi öelda? С-е- -и н--то --ћ-? С___ л_ н____ р____ С-е- л- н-ш-о р-ћ-? ------------------- Смем ли нешто рећи? 0
Sm-- li -ešt--r---i? S___ l_ n____ r____ S-e- l- n-š-o r-c-i- -------------------- Smem li nešto reći?
Ta ei tohi pargis magada. О--н---м- -п--ати-у п-р-у. О_ н_ с__ с______ у п_____ О- н- с-е с-а-а-и у п-р-у- -------------------------- Он не сме спавати у парку. 0
O--ne s---spav-ti ----rku. O_ n_ s__ s______ u p_____ O- n- s-e s-a-a-i u p-r-u- -------------------------- On ne sme spavati u parku.
Ta ei tohi autos magada. О- -- с---спа------ ---у. О_ н_ с__ с______ у а____ О- н- с-е с-а-а-и у а-т-. ------------------------- Он не сме спавати у ауту. 0
O--ne-sm- ---vati-- a-t-. O_ n_ s__ s______ u a____ O- n- s-e s-a-a-i u a-t-. ------------------------- On ne sme spavati u autu.
Ta ei tohi rongijaamas magada. Он не--ме -п-ва-и-на-желе------ј--т--иц-. О_ н_ с__ с______ н_ ж__________ с_______ О- н- с-е с-а-а-и н- ж-л-з-и-к-ј с-а-и-и- ----------------------------------------- Он не сме спавати на железничкој станици. 0
On--e --- -p-v--i-n- ž--e-n--koj sta-ici. O_ n_ s__ s______ n_ ž__________ s_______ O- n- s-e s-a-a-i n- ž-l-z-i-k-j s-a-i-i- ----------------------------------------- On ne sme spavati na železničkoj stanici.
Tohime me istuda? С--мо ---се-ти? С____ л_ с_____ С-е-о л- с-с-и- --------------- Смемо ли сести? 0
Sm-------s-sti? S____ l_ s_____ S-e-o l- s-s-i- --------------- Smemo li sesti?
Tohime me menüüd saada? С-е-о -----б-ти-је-овн--? С____ л_ д_____ ј________ С-е-о л- д-б-т- ј-л-в-и-? ------------------------- Смемо ли добити јеловник? 0
S-em- l- d-b-t- --lo--ik? S____ l_ d_____ j________ S-e-o l- d-b-t- j-l-v-i-? ------------------------- Smemo li dobiti jelovnik?
Tohime me eraldi maksta? Може---л-----ти----д-ој-но? М_____ л_ п______ о________ М-ж-м- л- п-а-и-и о-в-ј-н-? --------------------------- Можемо ли платити одвојено? 0
Mož-m- l- -latiti-o-vo-eno? M_____ l_ p______ o________ M-ž-m- l- p-a-i-i o-v-j-n-? --------------------------- Možemo li platiti odvojeno?

Kuidas aju õpib uusi sõnu

Kui me õpime uusi sõnu, salvestab meie aju uue materjali. Õppimisest on kasu vaid pideval kordamisel. Kui hästi meie aju sõnu salvestab, sõltub mitmetest teguritest. Kõige tähtsam on aga, et me kordaksime sõnavara regulaarselt. Salvestatakse vaid sõnad, mida me tihti kasutame või kirjutame. Võiks öelda, et need sõnad salvestuvad nagu pildid. See õppimise põhimõte kehtib ka ahvidel. Ahvid suudavad õppida sõnu ‘lugema’ juhul, kui nad neid piisavalt sageli näevad. Kuigi nad ei mõista sõnu, tunnevad nad ära sõnade vormi. Et rääkida ladusat keelt, on meil vaja palju sõnu. Seepärast peab sõnavara olema hästi organiseeritud. Meie mälu töötab nagu arhiiv. Et leida sõna kiiresti, peab ta teadma, kust otsida. Seepärast on parem õppida sõnu kindlas kontekstis. Siis leiab meie aju alati õige ‘faili’ üles. Aga õpitut on võimalik ka unustada. Sel juhul liigub teadmine aktiivsest mälust passiivsesse mälu. Unustades vabastame me end teadmistest, mida me ei vaja. Nii teeb meie aju ruumi uuele ja tähtsamale infole. Seetõttu on oluline, et me kasutame oma teadmisi regulaarselt. Aga passiivses mälus olev teave ei ole igaveseks kadunud. Kui me näeme unustatud sõna, tuleb see meile jälle meelde. Varem õpitut omandame me teisel korral kiiremini. Inimene, kes soovib oma sõnavara laiendada, peab laiendama ka oma huvialasid. Meil kõigil on mingid teatud huvid. Seetõttu keskendume me tavaliselt ühele samale asjale. Aga keel koosneb mitmest erinevast semantilistest väljadest. Poliitikast huvitatud inimene peaks vahepeal lugema ka spordilehte!