Frazlibro

eo Adjektivoj 2   »   sr Придеви 2

79 [sepdek naŭ]

Adjektivoj 2

Adjektivoj 2

79 [седамдесет и девет]

79 [sedamdeset i devet]

Придеви 2

[Pridevi 2]

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto serba Ludu Pli
Mi surhavas bluan robon. Ја -м-- на ---и п-ав- х----у. Ј- и--- н- с--- п---- х------ Ј- и-а- н- с-б- п-а-у х-љ-н-. ----------------------------- Ја имам на себи плаву хаљину. 0
J--i-a---a se---pl-vu--aljinu. J- i--- n- s--- p---- h------- J- i-a- n- s-b- p-a-u h-l-i-u- ------------------------------ Ja imam na sebi plavu haljinu.
Mi surhavas ruĝan robon. Ја-и-а--на с-би ----н- ха-ин-. Ј- и--- н- с--- ц----- х------ Ј- и-а- н- с-б- ц-в-н- х-љ-н-. ------------------------------ Ја имам на себи црвену хаљину. 0
J----a- n----b---r--------ji-u. J- i--- n- s--- c----- h------- J- i-a- n- s-b- c-v-n- h-l-i-u- ------------------------------- Ja imam na sebi crvenu haljinu.
Mi surhavas verdan robon. Ј---ма- н----би-----ну-х---ну. Ј- и--- н- с--- з----- х------ Ј- и-а- н- с-б- з-л-н- х-љ-н-. ------------------------------ Ја имам на себи зелену хаљину. 0
J----a--na se---z-l--u-h-l-in-. J- i--- n- s--- z----- h------- J- i-a- n- s-b- z-l-n- h-l-i-u- ------------------------------- Ja imam na sebi zelenu haljinu.
Mi aĉetas nigran sakon. Ј--ку----м-цр-у------. Ј- к------ ц--- т----- Ј- к-п-ј-м ц-н- т-р-у- ---------------------- Ја купујем црну торбу. 0
J- ku----m--rnu -o--u. J- k------ c--- t----- J- k-p-j-m c-n- t-r-u- ---------------------- Ja kupujem crnu torbu.
Mi aĉetas brunan sakon. Ј- --пујем--м-ђ- т--б-. Ј- к------ с---- т----- Ј- к-п-ј-м с-е-у т-р-у- ----------------------- Ја купујем смеђу торбу. 0
J--ku----m--m--- -or-u. J- k------ s---- t----- J- k-p-j-m s-e-u t-r-u- ----------------------- Ja kupujem smeđu torbu.
Mi aĉetas blankan sakon. Ја -у--је---е-у т---у. Ј- к------ б--- т----- Ј- к-п-ј-м б-л- т-р-у- ---------------------- Ја купујем белу торбу. 0
Ja -upuj----e-u-t-rbu. J- k------ b--- t----- J- k-p-j-m b-l- t-r-u- ---------------------- Ja kupujem belu torbu.
Mi bezonas novan aŭton. Ј--т--б-- ---о----о. Ј- т----- н--- а---- Ј- т-е-а- н-в- а-т-. -------------------- Ја требам ново ауто. 0
J- t-eba- --v--aut-. J- t----- n--- a---- J- t-e-a- n-v- a-t-. -------------------- Ja trebam novo auto.
Mi bezonas rapidan aŭton. Ј--тр-б-м --зо-а---. Ј- т----- б--- а---- Ј- т-е-а- б-з- а-т-. -------------------- Ја требам брзо ауто. 0
J- t--ba- br-----t-. J- t----- b--- a---- J- t-e-a- b-z- a-t-. -------------------- Ja trebam brzo auto.
Mi bezonas komfortan aŭton. Ј- т-еб-- -д-б-н ау-о. Ј- т----- у----- а---- Ј- т-е-а- у-о-а- а-т-. ---------------------- Ја требам удобан ауто. 0
Ja t----m------- ----. J- t----- u----- a---- J- t-e-a- u-o-a- a-t-. ---------------------- Ja trebam udoban auto.
Supre loĝas maljuna virino. Т-мо-гор- -т-н-је-ј-д-- ---ра жен-. Т--- г--- с------ ј---- с---- ж---- Т-м- г-р- с-а-у-е ј-д-а с-а-а ж-н-. ----------------------------------- Тамо горе станује једна стара жена. 0
T--- g----s---u-- --d---sta-a ž-n-. T--- g--- s------ j---- s---- ž---- T-m- g-r- s-a-u-e j-d-a s-a-a ž-n-. ----------------------------------- Tamo gore stanuje jedna stara žena.
Supre loĝas dika virino. Та-о-г--е-ст-ну-е-ј---а---б----ж--а. Т--- г--- с------ ј---- д----- ж---- Т-м- г-р- с-а-у-е ј-д-а д-б-л- ж-н-. ------------------------------------ Тамо горе станује једна дебела жена. 0
Ta---go---st-nu-e----na-d-b----že-a. T--- g--- s------ j---- d----- ž---- T-m- g-r- s-a-u-e j-d-a d-b-l- ž-n-. ------------------------------------ Tamo gore stanuje jedna debela žena.
Malsupre loĝas scivolema virino. Т--о-д-л- стану----една -ад-знала-ж-н-. Т--- д--- с------ ј---- р-------- ж---- Т-м- д-л- с-а-у-е ј-д-а р-д-з-а-а ж-н-. --------------------------------------- Тамо доле станује једна радознала жена. 0
Ta-o--o-- ----uje--e-na -ad---ala že--. T--- d--- s------ j---- r-------- ž---- T-m- d-l- s-a-u-e j-d-a r-d-z-a-a ž-n-. --------------------------------------- Tamo dole stanuje jedna radoznala žena.
Niaj gastoj estis simpatiaj homoj. Н----г-ст- с- -и-- --а-- љ---. Н--- г---- с- б--- д---- љ---- Н-ш- г-с-и с- б-л- д-а-и љ-д-. ------------------------------ Наши гости су били драги људи. 0
Na---g--ti su-bil---ra-i----d-. N--- g---- s- b--- d---- l----- N-š- g-s-i s- b-l- d-a-i l-u-i- ------------------------------- Naši gosti su bili dragi ljudi.
Niaj gastoj estis ĝentilaj homoj. Наши г-ст--су б--и--у-турн----ди. Н--- г---- с- б--- к------- љ---- Н-ш- г-с-и с- б-л- к-л-у-н- љ-д-. --------------------------------- Наши гости су били културни људи. 0
N------sti -- ---i k----rni l---i. N--- g---- s- b--- k------- l----- N-š- g-s-i s- b-l- k-l-u-n- l-u-i- ---------------------------------- Naši gosti su bili kulturni ljudi.
Niaj gastoj estis interesaj homoj. Н--- -о--и--у б-л--инт-р-са-т-и -уд-. Н--- г---- с- б--- и----------- љ---- Н-ш- г-с-и с- б-л- и-т-р-с-н-н- љ-д-. ------------------------------------- Наши гости су били интересантни људи. 0
N--i -os-i-su-bi---i----e-an-ni ---di. N--- g---- s- b--- i----------- l----- N-š- g-s-i s- b-l- i-t-r-s-n-n- l-u-i- -------------------------------------- Naši gosti su bili interesantni ljudi.
Mi havas amindajn infanojn. Ја --а--др----д--у. Ј- и--- д---- д---- Ј- и-а- д-а-у д-ц-. ------------------- Ја имам драгу децу. 0
J--im-m d-a-- d-cu. J- i--- d---- d---- J- i-a- d-a-u d-c-. ------------------- Ja imam dragu decu.
Sed la najbaroj havas impertinentajn infanojn. А-- ---ш-----ма---б--об-аз-------. А-- к------ и---- б--------- д---- А-и к-м-и-е и-а-у б-з-б-а-н- д-ц-. ---------------------------------- Али комшије имају безобразну децу. 0
Al- -om-i----m-------obr-z-u-d-c-. A-- k------ i---- b--------- d---- A-i k-m-i-e i-a-u b-z-b-a-n- d-c-. ---------------------------------- Ali komšije imaju bezobraznu decu.
Ĉu viaj infanoj estas afablaj? Јесу л- В--а -е-а----р-? Ј--- л- В--- д--- д----- Ј-с- л- В-ш- д-ц- д-б-а- ------------------------ Јесу ли Ваша деца добра? 0
Jesu----V--a------d--ra? J--- l- V--- d--- d----- J-s- l- V-š- d-c- d-b-a- ------------------------ Jesu li Vaša deca dobra?

Unu lingvo, multaj variaĵoj

Eĉ kiam ni parolas nur unu lingvon, ni parolas multajn lingvojn. Ĉar neniu lingvo estas memfermiĝinta sistemo. En ĉiu lingvo montriĝas multaj malsamaj dimensioj. Lingvo estas vivanta konstruo. La parolantoj ĉiam adaptiĝas al siaj alparolatoj. La homoj tial variigas la lingvon kiun ili parolas. Tiuj variaĵoj aperas diversforme. Ĉiu lingvo ekzemple havas historion. Ĝi modifiĝis kaj ankaŭ plu modifiĝos. Tion evidentigas la fakto ke la maljunuloj kaj la junuloj malsame parolas. Ekzistas ankaŭ malsamaj dialektoj en la plej multaj lingvoj. Sed multaj dialektparolantoj kapablas adaptiĝi al sia ĉirkaŭaĵo. En difinitaj situacioj ili parolas la norman lingvon. Malsamaj sociaj grupoj havas malsamajn lingvojn. Ekzemploj de tio estas la junulara lingvo aŭ la ĉasistara lingvo. La plej multaj homoj parolas laboreje alie ol hejme. Multaj ankaŭ uzas fakan lingvon laboreje. Diferencoj ankaŭ aperas en la parola kaj skriba lingvoj. La parola lingvo ĝenerale multe pli simplas ol la skriba. Tiu diferenco povas esti tre granda. Tio estas la kazo kiam la skribaj lingvoj longe ne modifiĝas. La parolantoj tiam devas unue lerni skribe uzi la lingvon. Ofte diferenciĝas ankaŭ la lingvo de virinoj kaj viroj. Tiu diferenco ne tre grandas en la okcidentaj socioj. Sed estas landoj en kiuj la virinoj kaj la viroj tute malsame parolas. En iuj kulturoj ankaŭ la ĝentileco havas siajn proprajn lingvajn formojn. Do tute ne tiel facilas paroli! Ni devas tiucele atenti multajn malsamajn aferojn samtempe...