Ал--ниш----р----- с---о.
Али ништа превише скупо.
А-и н-ш-а п-е-и-е с-у-о-
------------------------
Али ништа превише скупо. 0 A-i n---a ------e --u--.Ali ništa previše skupo.A-i n-š-a p-e-i-e s-u-o-------------------------Ali ništa previše skupo.
Имате л---о----т----?
Имате ли можда ташну?
И-а-е л- м-ж-а т-ш-у-
---------------------
Имате ли можда ташну? 0 I---e ------da t---u?Imate li možda tašnu?I-a-e l- m-ž-a t-š-u----------------------Imate li možda tašnu?
К--у----у желите?
Коју боју желите?
К-ј- б-ј- ж-л-т-?
-----------------
Коју боју желите? 0 K----b--u----ite?Koju boju želite?K-j- b-j- ž-l-t-?-----------------Koju boju želite?
Ве--к--или -ал-?
Велику или малу?
В-л-к- и-и м-л-?
----------------
Велику или малу? 0 V--i-u--li-m---?Veliku ili malu?V-l-k- i-i m-l-?----------------Veliku ili malu?
Мог--л- ---е-и --у?
Могу ли видети ову?
М-г- л- в-д-т- о-у-
-------------------
Могу ли видети ову? 0 Mogu-------eti-ovu?Mogu li videti ovu?M-g- l- v-d-t- o-u--------------------Mogu li videti ovu?
Ил- ј--о- -----ч-о- м--ериј-л-?
Или је од вештачког материјала?
И-и ј- о- в-ш-а-к-г м-т-р-ј-л-?
-------------------------------
Или је од вештачког материјала? 0 I---je--------a-----ma--r---l-?Ili je od veštačkog materijala?I-i j- o- v-š-a-k-g m-t-r-j-l-?-------------------------------Ili je od veštačkog materijala?
То је --р-чито д---р-к-а-и-ет.
То је нарочито добар квалитет.
Т- ј- н-р-ч-т- д-б-р к-а-и-е-.
------------------------------
То је нарочито добар квалитет. 0 T---e-n-r----o dob----va-itet.To je naročito dobar kvalitet.T- j- n-r-č-t- d-b-r k-a-i-e-.------------------------------To je naročito dobar kvalitet.
А----на -е -а--та по-ољ--.
А ташна је заиста повољна.
А т-ш-а ј- з-и-т- п-в-љ-а-
--------------------------
А ташна је заиста повољна. 0 A --š-a j-------- ---ol---.A tašna je zaista povoljna.A t-š-a j- z-i-t- p-v-l-n-.---------------------------A tašna je zaista povoljna.
О-- ми ----опада.
Ова ми се допада.
О-а м- с- д-п-д-.
-----------------
Ова ми се допада. 0 Ova -- -e do---a.Ova mi se dopada.O-a m- s- d-p-d-.-----------------Ova mi se dopada.
М-гу-л--ј--евен--а--о---м--и--?
Могу ли је евентуално заменити?
М-г- л- ј- е-е-т-а-н- з-м-н-т-?
-------------------------------
Могу ли је евентуално заменити? 0 Mo----- je--ve--u--n- -am---ti?Mogu li je eventualno zameniti?M-g- l- j- e-e-t-a-n- z-m-n-t-?-------------------------------Mogu li je eventualno zameniti?
З---кова-ем- је као п-кл--.
Запаковаћемо је као поклон.
З-п-к-в-ћ-м- ј- к-о п-к-о-.
---------------------------
Запаковаћемо је као поклон. 0 Zapak-vać-m--je -a--p-k---.Zapakovac-emo je kao poklon.Z-p-k-v-c-e-o j- k-o p-k-o-.----------------------------Zapakovaćemo je kao poklon.
Там- п-еко -- благај--.
Тамо преко је благајна.
Т-м- п-е-о ј- б-а-а-н-.
-----------------------
Тамо преко је благајна. 0 Ta-o --ek- -e-b-ag-jna.Tamo preko je blagajna.T-m- p-e-o j- b-a-a-n-.-----------------------Tamo preko je blagajna.
En la mondo estas ĉirkaŭ 7 miliardoj da homoj.
Ili ĉiuj havas lingvon.
Bedaŭrinde ne ĉiam estas la sama.
Por paroli kun aliaj nacioj, ni do devas lerni lingvojn.
Tio ofte tre penigas.
Sed estas lingvoj kiuj tre similas.
Iliaj parolantoj komprenas unu la alian ne regante la alian lingvon.
Tion fenomenon oni nomas interkomprenebleco.
Tiuteme distingiĝas du variaĵoj.
La unua variaĵo estas la parola interkomprenebleco.
Tiukaze interkompreniĝas tiuj parolantaj unu kun la alia.
Sed ili ne komprenas la skriban formon de la alia lingvo.
Tio ŝuldiĝas al la fakto ke la lingvoj malsame skribiĝas.
Ekzemplo de tio estas la lingvoj hindia kaj urdua.
La skriba interkomprenebleco estas la dua variaĵo.
Tiukaze la alia lingvo skribe kompreniĝas.
Sed tiuj parolantaj unu kun la alia malbone interkompreniĝas.
La kialo de tio estas malsamega prononco.
La germana kaj nederlanda lingvoj donas ekzemplon de tio.
La plej multaj proksime parencaj lingvoj enhavas ambaŭ variaĵojn.
Tio signifas ke ili interkompreneblas parole kaj skribe.
Ekzemploj de tio estas la rusa kaj ukraina aŭ la taja kaj laosa.
Sed ankaŭ estas nesimetria formo de la interkomprenebleco.
Tio estas la kazo kiam la parolantoj ne same bone interkompreniĝas.
La portugaloj komprenas la hispanojn pli bone ol la hispanoj la portugalojn.
Ankaŭ la aŭstroj komprenas la germanojn pli bone ol inverse.
En tiuj ekzemploj la prononco aŭ la dialekto malhelpas.
Kiu vere volas bone konversacii, tiu devas plu lerni…