Lauseita

fi Työskennellä / tehdä töitä   »   sr Радити

55 [viisikymmentäviisi]

Työskennellä / tehdä töitä

Työskennellä / tehdä töitä

55 [педесет и пет]

55 [pedeset i pet]

Радити

[Raditi]

suomi serbia Toista Lisää
Mitä teette työksenne? Шт- с-- п- з-------? Шта сте по занимању? 0
Š-- s-- p- z--------? Št- s-- p- z--------? Šta ste po zanimanju? Š-a s-e p- z-n-m-n-u? --------------------?
Mieheni on lääkäri. Мо- м-- ј- п- з------- д-----. Мој муж је по занимању доктор. 0
M-- m-- j- p- z-------- d-----. Mo- m-- j- p- z-------- d-----. Moj muž je po zanimanju doktor. M-j m-ž j- p- z-n-m-n-u d-k-o-. ------------------------------.
Minä työskentelen osa-aikaisesti sairaanhoitajana. Ја р---- п--- р----- в------ к-- м--------- с-----. Ја радим пола радног времена као медицинска сестра. 0
J- r---- p--- r----- v------ k-- m--------- s-----. Ja r---- p--- r----- v------ k-- m--------- s-----. Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. J- r-d-m p-l- r-d-o- v-e-e-a k-o m-d-c-n-k- s-s-r-. --------------------------------------------------.
Pian saamme eläkettä. Ус---- ћ--- д----- п------. Ускоро ћемо добити пензију. 0
U----- će-- d----- p------. Us---- c---- d----- p------. Uskoro ćemo dobiti penziju. U-k-r- će-o d-b-t- p-n-i-u. --------́------------------.
Mutta verot ovat korkeita. Ал- с- п----- в-----. Али су порези високи. 0
A-- s- p----- v-----. Al- s- p----- v-----. Ali su porezi visoki. A-i s- p-r-z- v-s-k-. --------------------.
Ja sairasvakuutus on korkea. И з---------- о-------- ј- в-----. И здравствено осигурање је високо. 0
I z---------- o--------- j- v-----. I z---------- o--------- j- v-----. I zdravstveno osiguranje je visoko. I z-r-v-t-e-o o-i-u-a-j- j- v-s-k-. ----------------------------------.
Miksi sinä haluat joskus tulla? Шт- ж---- ј----- п------? Шта желиш једном постати? 0
Š-- ž---- j----- p------? Št- ž---- j----- p------? Šta želiš jednom postati? Š-a ž-l-š j-d-o- p-s-a-i? ------------------------?
Haluan tulla insinööriksi. Ја ж---- п------ и------. Ја желим постати инжењер. 0
J- ž---- p------ i-------. Ja ž---- p------ i-------. Ja želim postati inženjer. J- ž-l-m p-s-a-i i-ž-n-e-. -------------------------.
Haluan opiskella yliopistossa. Же--- д- с------- н- у-----------. Желим да студирам на универзитету. 0
Ž---- d- s------- n- u-----------. Že--- d- s------- n- u-----------. Želim da studiram na univerzitetu. Ž-l-m d- s-u-i-a- n- u-i-e-z-t-t-. ---------------------------------.
Olen harjoittelija. Ја с-- п---------. Ја сам приправник. 0
J- s-- p---------. Ja s-- p---------. Ja sam pripravnik. J- s-m p-i-r-v-i-. -----------------.
En tienaa paljon. Ја н- з-------- м----. Ја не зарађујем много. 0
J- n- z-------- m----. Ja n- z-------- m----. Ja ne zarađujem mnogo. J- n- z-r-đ-j-m m-o-o. ---------------------.
Minulla on työharjoittelu ulkomailla. Ја о-------- п----------- с--- у и-----------. Ја одрађујем приправнички стаж у иностранству. 0
J- o-------- p----------- s--- u i-----------. Ja o-------- p----------- s--- u i-----------. Ja odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. J- o-r-đ-j-m p-i-r-v-i-k- s-a- u i-o-t-a-s-v-. ---------------------------------------------.
Tuo on pomoni. Ов- ј- м-- ш--. Ово је мој шеф. 0
O-- j- m-- š--. Ov- j- m-- š--. Ovo je moj šef. O-o j- m-j š-f. --------------.
Minulla on mukavia työkavereita. Им-- д---- к-----. Имам драге колеге. 0
I--- d---- k-----. Im-- d---- k-----. Imam drage kolege. I-a- d-a-e k-l-g-. -----------------.
Lounasaikaan käymme aina ruokalassa. У п---- у--- и---- у к------. У подне увек идемо у кантину. 0
U p---- u--- i---- u k------. U p---- u--- i---- u k------. U podne uvek idemo u kantinu. U p-d-e u-e- i-e-o u k-n-i-u. ----------------------------.
Etsin työpaikkaa. Ја т----- р---- м----. Ја тражим радно место. 0
J- t----- r---- m----. Ja t----- r---- m----. Ja tražim radno mesto. J- t-a-i- r-d-o m-s-o. ---------------------.
Olen ollut työttömänä jo vuoden. Ја с-- в-- г----- д--- н--------- / н----------. Ја сам већ годину дана незапослен / незапослена. 0
J- s-- v--́ g----- d--- n--------- / n----------. Ja s-- v--- g----- d--- n--------- / n----------. Ja sam već godinu dana nezaposlen / nezaposlena. J- s-m v-ć g-d-n- d-n- n-z-p-s-e- / n-z-p-s-e-a. ----------́------------------------/------------.
Tässä maassa on liian monta työtöntä. У о--- з---- и-- п------ н-----------. У овој земљи има превише незапослених. 0
U o--- z----- i-- p------ n-----------. U o--- z----- i-- p------ n-----------. U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. U o-o- z-m-j- i-a p-e-i-e n-z-p-s-e-i-. --------------------------------------.

Muisti tarvitsee puhetta

Useimmat ihmiset muistavat ensimmäisen koulupäivänsä. He eivät kuitenkaan enää muista, mitä tapahtui sitä ennen. Meillä ei ole melkein mitään muistoja ensimmäisistä elinvuosistamme. Miksi on niin? Miksi emme voi muistaa vauvaikämme kokemuksia? Syy on kehityksessämme. Puhe ja muisti kehittyvät suunnilleen samaan aikaan. Muistaakseen jotain ihminen tarvitsee puhetta. Toisin sanoen hänellä pitää olla sanoja kokemuksiaan varten. Tiedemiehet ovat tehneet erilaisia kokeita lasten kanssa. Tehdessään niitä he tekivät mielenkiintoisen löydön. Niin pian kuin lapset alkavat puhua, he unohtavat kaiken sitä ennen tapahtuneen. Puheen alku on samalla muistin alku. Lapset oppivat paljon kolmen ensimmäisen ikävuotensa aikana. He kokevat uusia asioita joka päivä. Heillä on siinä iässä myös monia tärkeitä kokemuksia. Siitä huolimatta se kaikki katoaa. Pyskologit kutsuvat tätä ilmiötä pikkulapsen muistinmenetykseksi. Lapset voivat muistaa vain asioita, joilla on nimi. Omaelämäkerrallinen muisti säilyttää henkilökohtaisia kokemuksia. Se toimii kuin päiväkirja. Kaikki elämämme tärkeimmät tapahtumat on tallennettu siihen. Tällä tavoin omaelämäkerrallinen muisti muovaa identiteettimme. Mutta sen kehitys riippuu äidinkielen oppimisesta. Ja me voimme aktivoida muistimme vain puheemme kautta. Asiat, jotka opimme vauvana, eivät tietenkään kokonaan katoa. Ne on tallennettu jonnekin aivoihimme. Me vain emme pääse niihin käsiksi – eikö olekin harmillista?