Zbirka izraza

hr Pridjevi 3   »   bg Прилагателни 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [осемдесет]

80 [osemdeset]

Прилагателни 3

[Prilagatelni 3]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Ona ima psa. Тя и-- к---. Тя има куче. 0
Ty- i-- k----.Tya ima kuche.
Pas je velik. Ку---- е г-----. Кучето е голямо. 0
Ku----- y- g------.Kucheto ye golyamo.
Ona ima velikog psa. Тя и-- г----- к---. Тя има голямо куче. 0
Ty- i-- g------ k----.Tya ima golyamo kuche.
Ona ima kuću. Тя и-- к---. Тя има къща. 0
Ty- i-- k------.Tya ima kyshcha.
Kuća je mala. Къ---- е м----. Къщата е малка. 0
Ky------- y- m----.Kyshchata ye malka.
Ona ima malu kuću. Тя и-- м---- к---. Тя има малка къща. 0
Ty- i-- m---- k------.Tya ima malka kyshcha.
On živi u hotelu. То- е о------- в х----. Той е отседнал в хотел. 0
To- y- o------- v k-----.Toy ye otsednal v khotel.
Hotel je jeftin. Хо----- е е----. Хотелът е евтин. 0
Kh------ y- y-----.Khotelyt ye yevtin.
On živi u jeftinom hotelu. То- е о------- в е---- х----. Той е отседнал в евтин хотел. 0
To- y- o------- v y----- k-----.Toy ye otsednal v yevtin khotel.
On ima auto. То- и-- к---. Той има кола. 0
To- i-- k---.Toy ima kola.
Auto je skup. Ко---- е с----. Колата е скъпа. 0
Ko---- y- s----.Kolata ye skypa.
On ima skupo auto. То- и-- с---- к---. Той има скъпа кола. 0
To- i-- s---- k---.Toy ima skypa kola.
On čita roman. То- ч--- р----. Той чете роман. 0
To- c---- r----.Toy chete roman.
Roman je dosadan. Ро----- е с-----. Романът е скучен. 0
Ro----- y- s------.Romanyt ye skuchen.
On čita dosadan roman. То- ч--- с----- р----. Той чете скучен роман. 0
To- c---- s------ r----.Toy chete skuchen roman.
Ona gleda film. Тя г---- ф---. Тя гледа филм. 0
Ty- g---- f---.Tya gleda film.
Film je napet. Фи---- е н--------. Филмът е напрегнат. 0
Fi---- y- n--------.Filmyt ye napregnat.
Ona gleda napet film. Тя г---- н-------- ф---. Тя гледа напрегнат филм. 0
Ty- g---- n-------- f---.Tya gleda napregnat film.

Akademski jezik

Akademski jezik je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Također se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na europskom tlu je u znanosti dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da akademici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, znanost se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranome jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...