Б-л-куш м----ж-гып-жаг---
Бул куш мага жагып жагат.
Б-л к-ш м-г- ж-г-п ж-г-т-
--------------------------
Бул куш мага жагып жагат. 0 Bul-ku----ga-j-g-----g-t.Bul kuş maga jagıp jagat.B-l k-ş m-g- j-g-p j-g-t--------------------------Bul kuş maga jagıp jagat.
Ма---бу- -а- ж---п -а-а-.
Мага бул таш жагып жатат.
М-г- б-л т-ш ж-г-п ж-т-т-
-------------------------
Мага бул таш жагып жатат. 0 M-ga---- taş -agıp-j-tat.Maga bul taş jagıp jatat.M-g- b-l t-ş j-g-p j-t-t--------------------------Maga bul taş jagıp jatat.
Бул жерд-г---а-к --г- жа------та-.
Бул жердеги парк мага жагып жатат.
Б-л ж-р-е-и п-р- м-г- ж-г-п ж-т-т-
----------------------------------
Бул жердеги парк мага жагып жатат. 0 Bu- jerd--i---rk m------gıp-jata-.Bul jerdegi park maga jagıp jatat.B-l j-r-e-i p-r- m-g- j-g-p j-t-t-----------------------------------Bul jerdegi park maga jagıp jatat.
М----бул -е--е-и-гү------- -----.
Мага бул жердеги гүл жагып жатат.
М-г- б-л ж-р-е-и г-л ж-г-п ж-т-т-
---------------------------------
Мага бул жердеги гүл жагып жатат. 0 M-ga --l --r-e-- -ü- -a-ıp jatat.Maga bul jerdegi gül jagıp jatat.M-g- b-l j-r-e-i g-l j-g-p j-t-t----------------------------------Maga bul jerdegi gül jagıp jatat.
Мен -уну-к--ык деп---е--е-м.
Мен муну кызык деп эсептейм.
М-н м-н- к-з-к д-п э-е-т-й-.
----------------------------
Мен муну кызык деп эсептейм. 0 Men ---u -ı--k------s-ptey-.Men munu kızık dep esepteym.M-n m-n- k-z-k d-p e-e-t-y-.----------------------------Men munu kızık dep esepteym.
Estas proverboj en ĉiu lingvo.
La proverboj do konsistigas gravan parton de la nacia identeco.
La proverboj rivelas la valorojn kaj normojn de lando.
Ilia formo estas ĝenerale konata kaj fiksita, do ne modifebla.
La proverboj ĉiam estas mallongaj kaj koncizaj.
En ili ofte uziĝas metaforoj.
Multaj proverboj ankaŭ estas poeme konstruitaj.
La plej multaj proverboj donas al ni konsilojn aŭ kondutregulojn.
Sed iuj proverboj estas klare kritikplenaj.
La proverboj ankaŭ tre ofte uzas stereotipojn.
Do temas pri supozeble tipaj trajtoj de aliaj landoj aŭ popoloj.
La proverboj havas tre longan tradicion.
Aristotelo laŭdis ilin kiel mallongajn filozofiajn pecojn.
En la retoriko kaj en la literaturo ili estas grava stilfiguro.
Kio apartigas ilin estas tio ke ili ĉiam restas aktualaj.
Estas propra lingvika fako okupiĝanta pri ili.
Multaj proverboj ekzistas en pluraj lingvoj.
Ili do povas leksike simili.
Malsamlingvuloj tiam uzas la samajn terminojn.
Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde.
(DE-ES)
Aliaj proverboj semantike similas.
Tio signifas ke la saman enhavon oni reproduktas per aliaj terminoj.
Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino.
(FR-IT)
La proverboj do helpas nin kompreni aliajn popolojn kaj kulturojn.
Plej interesaj estas la proverboj tutmonde troveblaj.
Tiuj estas pri la ‘grandaj’ temoj de la homa vivo.
Tiuj proverboj do pritraktas universalajn spertojn.
Ili montras ke ni ĉiuj samas, kiun ajn lingvon ni parolas!